Današnji položaj, oblik i veličina Gradskog groblja razvili su se iz njegovog najstarijeg dijela, koji se danas naziva Novo groblje.
Taj je predjel 1974. godine stavljen pod zaštitu Državne uprave za zaštitu kulturne baštine, a grobnice su, prema veličini i ljepoti izrade te položaju obitelji koja je bila osnivač grobnice, ocijenjene u četiri kategorije.
Ocjenu I. kategorije dobile su najvrjednije grobnice i na njima se ne smije ništa mijenjati.
godina prvog većeg preuređenja groblja i izgradnje neogotičke Kapele s arkadama.
ukupna površina groblja s terenima izvan ogradnih zidova koji se također redovito održavaju i čiste.
grobnica i oko 1.500 ukopa u zemlju čine današnji prostor Gradskog groblja.
Od zelenila zastupljene su u ovom dijelu uglavnom živice i šišani oblici grmova i to: lovor, lovor višnja, pittosporum tobira i buxus, a da bi se umanjio tamni ugođaj zelenila na pojedinim mjestima posađeni su primjerci lagerstroemije indica, lijepog grma koji ljeti bogato cvijeta.
Duž zida koji okružuje stari dio groblja povija se parthenoccissu quinquefolia koja ujesen svojom crveno-zlatnom bojom lišća razbija monotoniju zelenila. Na nekim dijelovima starog ogradnog zida izrastao je bršljan koji je poprilično oštetio i nakrivio zid.
Krajem 1999. godine bršljan je pošišan, formiran i raste djelomično. Godine 2005. gotovo u cijelom potezu zida bršljan je u cijelosti pažljivo uklonjen.
Prvo preuređenje groblja započelo je 1866. godine kada je izgrađena neogotička Kapela s arkadama. Arkade i Kapela prislonjene su uza zid starog antičkog akvedukta. Akvedukt potječe s početka 2. stoljeća, iz doba cara Trajana, a tim se putem voda s Vrane dovodila u grad.
Na groblju se ovaj zid sačuvao u visini preko 3 metra, a i njega je zub vremena, kao i zapušteni bršljan, dosta nagrizao. Stari dio groblja danas zauzima oko 2,2 ha.
Sredinom 19. stoljeća sagradio se pravoslavni dio na istoku i dio iza arkada za ukop u zemlju. Godine 1934. groblje je dalje prošireno i tada su izgrađene zgrade na ulazu i samo pročelje. Taj novi prošireni dio zauzima 1,2 ha i danas se naziva N.G.B. ili Novo groblje B.
Hortikulturno je potpuno uređen, a krasi ga prekrasan soliter grčke jele abies cephalonica. Godine 1975. groblje se opet širi prema istoku, a taj predjel nazvan je Novo groblje C ili skraćeno N.G.C. Ovaj predjel obuhvaća najveći dio groblja, podijeljen je na 53 polja, a gradio se do 2002. godine.
U vrijeme Domovinskog rata na Gradskom je groblju zbog čestih granatiranja i stalnih ukopa bilo vrlo teško održavanje zelenila pa je vrijeme, kao i na ostalim živim organizmima, napravilo svoje.
Zato se 1999. godine pristupa sanaciji zelenila na starijim dijelovima groblja i formiranju novih nasada na poljima koja nisu bila hortikulturno uređena. Ponegdje su, u predjelima N.G.A. i N.G.B., bili potrebni i radikalni rezovi koji nisu uvijek nailazili na odobravanje osnivatelja grobnica.
S vremenom se uvidjelo da je groblje parkovni prostor, te kao i ostale zelene površine u gradu traži čistoću, uređenost staza i oblikovanje zelenila, čime se nastoji postići ozračje smirenosti, intimnosti i samoće koju neki posjetitelji traže.
S druge strane željelo se napraviti i šetalište kojim se svi posjetitelji groblja mogu prošetati bez straha i bojazni. Veličina Gradskog groblja i njegovog zelenila zahtijeva intenzivnu i kontinuiranu njegu.
U Europi se javio trend turističkih obilazaka groblja kao važnih spomeničkih i arhitekturnih atrakcija, što Udruga i promovira.
Gradsko groblje Zadar danas se ne promatra samo kao prostor ukopa i sjećanja, nego i kao vrijedan dio kulturne, hortikulturne i povijesne baštine grada.
Sigurni smo da gubitak bližnjega stvara bolnu promjenu u vašem životu. Naš je zadatak pomoći vam tijekom tih teških trenutaka, i to pripremom i uređenjem svih potrebnih radnji.
Saznaj više ↓
Više od 70 godina Nasadi d.o.o. oblikuju i održavaju prostor grada Zadra te pružaju podršku u najosjetljivijim trenucima.
Tradicija, odgovornost i poštovanje temelj su našeg svakodnevnog rada.