Zadarski najveći perivoj je Perivoj Vladimira Nazora, nekad Perivoj Blažeković, nastao na bivšoj gradskoj utvrdi Forte veličine oko 5,5 ha.
Perivoj je podignut od 1888. do 1890. godine zaslugom austrijskog namjesnika za Dalmaciju Dragutina Blažekovića. Blažeković je rođen u Osijeku, porijeklom iz plemićke obitelji. Nakon vojne karijere i političkog djelovanja u Dalmaciji, ostatak života proveo je u Celovcu.
Perivoj je isprva bio nazvan Vojni perivoj. Iako je bio otvoren za javnost, ostao je pod upravom vojske. Da bi zadržala pravo vlasništva nad utvrdom i perivojem, vojska je zatvarala perivoj za javnost jedan dan u godini, najčešće u proljeće.
Kako je iste godine Blažeković umirovljen, a nakon tri godine umro, njemu u čast perivoj je nazvan Perivoj Blažeković. Sačuvana je i kamena ploča koja svjedoči o njegovu podizanju, s natpisom na njemačkom jeziku koji govori da su perivoj podigle carske i kraljevske trupe pod nadzorom carsko-kraljevske šumarske inspekcije.
Budući da je utvrda nekoć bila okružena obrambenim kanalima i morem, perivoj su nazivali i “Zeleni otok”, što dodatno govori o njegovom posebnom položaju unutar grada.
Perivoj je od samog početka bio zamišljen kao uređeni javni prostor sa stazama, klupama, rasvjetom i bogatim biljnim fondom.
Po nacrtu iz 1906. godine parter je bio bogato zasađen, a iz novina se doznaje da je u perivoju postojala i bogata kolekcija ruža.
Aleje čempresa i danas su vidljive, kao i stoljetni borovi i druge vrijedne vrste koje su obilježile prostorni identitet perivoja.
U Dalmaciji se od perivoja očekuje da budu što sjenovitiji, pa su lovori s vremenom izrasli u velika stabla i počeli dominirati prostorom.
Godine 1909. otvorena su nova, sjeverna vrata koja su omogućila lakši prilaz perivoju, a u tom je dijelu izmijenjen raspored staza te je blizu ulaza napravljen ribnjak s vodoskokom u sredini.
Godine 1910. postavljena je brončana bista Dragutina Blažekovića na secesijskom postamentu, autora Brune Berse. U perivoju je postojala i bista cara Franje Josipa, no obje su uklonjene u doba talijanske vlasti i nisu sačuvane.
Prikaz prostora, zelenila i ambijenta Perivoja Vladimira Nazora.
Iako je kroz povijest doživio brojne prostorne i političke promjene, Perivoj Vladimira Nazora sačuvan je do danas u nepromijenjenoj veličini zahvaljujući svom položaju na utvrdi i činjenici da je kroz vrijeme prepoznata njegova vrijednost.
Nakon rata perivoj je obnovljen, a 1968. godine proglašen spomenikom prirode. Danas predstavlja jedan od najvažnijih i najprepoznatljivijih zelenih prostora grada Zadra — mjesto susreta povijesti, hortikulture i urbanog života.
Više od 70 godina Nasadi d.o.o. oblikuju i održavaju prostor grada Zadra te pružaju podršku u najosjetljivijim trenucima.
Tradicija, odgovornost i poštovanje temelj su našeg svakodnevnog rada.