Gradsko groblje danas

Današnji položaj, oblik i veličina Gradskog groblja razvili su se iz ovog njegovog najstarijeg dijela koji se danas naziva Novo groblje. Taj je predjel 1974. godine stavljen pod zaštitu Državne uprave za zaštitu kulturne baštine, a grobnice su, prema veličini i ljepoti izrade kao i položaju obitelji koja je bila osnivač grobnice, ocijenjene u četiri kategorije. Ocjenu I. kategorije dobile su najvrjednije grobnice i na njima se ne smije ništa mijenjati.

Od zelenila zastupljene su u ovom dijelu uglavnom živice i šišani oblici grmova i to: lovor, lovor višnja, pittosporum tobira, buxus, a da bi se umanjio tamni ugođaj zelenila na pojedinim mjestima posađeni su primjerci lagerstroemije indica, lijepog grma koji ljeti
bogato cvijeta.

Duž zida koji okružuje stari dio groblja povija se parthenoccissu quinquefolia koja ujesen svojom crveno-zlatnom bojom lišca razbija monotoniju zelenila. Na nekim dijelovima starog ogradnog zida izrastao je bršljan koji je poprilično oštetio i nakrivio zid. Krajem 1999. godine bršljan je pošišan, formiran i raste djelomično.

Prvo preuređenje groblja započelo je 1866. godine kada je izgrađena neogotička Kapela s arkadama. Arkade i Kapela prislonjene se uza zid starog antičkog akvedukta. Akvedukt potječe s početka 2. stoljeća, iz doma cara Trajana, a tim se putem voda s Vrane dovodila u sam grad. Na groblju se ovaj zid sačuvao u visini preko 3 metra, a i njega je zub vremena, kao i zapušteni bršljan dosta nagrizao. Godine 2005. gotovo u cijelom potezu zida bršljan je u cijelosti pažljivo uklonjen. Stari dio groblja danas zauzima oko 2,2 ha.

Sredinom 19. stoljeća sagradio se pravoslavni dio na istoku i dio iza arkada za ukop u zemlju. Godine 1934. groblje je dalje prošireno i tada su izgrađene zgrade na ulazu i samo pročelje. Taj novi prošireni dio zauzima 1,2 ha. Cijeli ovaj predjel danas je nazvan N.G.B. ili Novo groblje B. Hortikulturno je potpuno uređen, a krasi ga prekrasan soliter grčke jele abies cephalonica. Godine 1975. se opet širi prema istoku, a taj predjel nazvan je Novo groblje C ili skraćeno N.G.C. Ovaj predjel obuhvaća najveći dio groblja, podijeljen je na 53 polja, a gradio se do
2002. godine.

U vrijeme Domovinskog rata na Gradskom je groblju zbog čestih granatiranja i stalnih ukopa bilo vrlo teško održavanje zelenila pa je vrijeme, kao i na ostalim živim organizmima, napravilo svoje. Zato se 1999. godine pristupa sanaciji zelenila na starijim dijelovima groblja i formiranju novih nasada na poljima koja nisu bila hortikulturno uređena. Ponegdje su, u predjelima N.G.A. i N.G.B., bili potrebni i radikalni rezovi koji nisu uvijek nailazili na odobravanje osnivatelja grobnica, posebno zato što su uklonjeni nasadi oko grobnica koje su vlasnici sami bez plana i reda sadili.

S vremenom su uvidjelo da je groblje parkovni prostor, te kao i ostale zelene površine u gradu traži čistoću, uređenost staza te oblikovanje zelenila, čime se nastoji
postići ozračje smirenosti i intimnosti, ali i samoće koju neki posjetitelji traže. S druge strane željelo se napraviti i šetalište kojim se svi posjetitelji groblja mogu prošetati bez straha i bojazni.

Površina groblja s terenima izvan ogradnih zidova koji se također redovito održavaju i čiste iznosi oko 11 ha. Podijeljena je na 10 predjela, a svaki predjel na grobna polja. Na groblju danas postoji preko 6 000 grobnica i 1 500 ukopa u zemlju. Veličina Gradskog groblja i njegovog zelenila zahtjeva intenzivnu i kontinuiranu njegu. Nastoji se urediti i očistiti svaki djelić prostora, a također jednako održavati nasadi na svim dijelovima groblja i voditi briga nad svakim grobnim odjeljkom bez razlike, kako bi se sve izjednačilo u očima posjetitelja.

Tvrtka Nasadi d.o.o. 2015. godine se pridružila grupaciji ASCE (Association of Significant Cemeteries of Europe) – Udruga znamenitih groblja Europe koja je osnovana 2001. godine, te okuplja sva važnija groblja Europe, ali i šire s namjerom da se promoviraju groblja kao važnost i temelj kulturne ostavštine.

U Europi se javio trend turističkih obilazaka groblja kao važnih spomeničkih i arhitekturnih atrakcija, što Udruga i
promovira. Danas udruženje broji 179 groblja iz 22 europske države, a zadarsko Gradsko groblje uz Zagreb, Rijeku, Varaždin,
Dubrovnik i Karlovac je jedno od njih.

Što učiniti prilikom gubitka bližnjeg?