Zadar je svoj prvi javni perivoj dobio još dok je bio grad-tvrđava, a Perivoj kraljice Jelene Madijevke punih je četrdeset godina bio svojevrsni balkon grada s pogledom na more i okoliš.
Perivoj je otvoren 1829. godine, a podigao ga je po vlastitim zamislima tadašnji vojni upravitelj grada barun Franz Ludwig von Welden. Bio je pasionirani botaničar, oduševljen dalmatinskom florom, te je upravo prema toj fascinaciji osmislio i cijeli perivoj.
Dao mu je ime Gradski perivoj i predao ga na ugodu i njegu građanima. Takvu odluku u tom trenutku mogao je donijeti upravo on, jer je perivoj podignut na najvećem bastionu zadarske utvrde, iako su bastioni i dalje bili vojni objekti.
Gradski perivoj nastao je u doba romantizma, kad je vladao interes za strane kulture i civilizacije, kao i za biljke dalekih krajeva. Kako je Welden bio Bavarac, i sama Dalmacija mu je bila egzotična zemlja, a njezina flora do tada nedovoljno istražena.
U jednom pismu regensburškoj “Flori” napisao je kako je u Zadru ostvario davni san o izgradnji perivoja za javnost, posvećenog upravo flori Dalmacije koju je toliko zavolio.
Unutar perivoja Welden je podigao i veliki kamenjar mediteranskog bilja, koji je nažalost uništen krajem 19. stoljeća, ali je ostao važan dio povijesnog identiteta prostora.
Perivoj nije bio samo zeleni prostor, nego i mjesto arhitektonskih motiva, društvenih događanja i kulturnih sadržaja koji su gradu davali novu dimenziju javnog života.
U perivoju su se nalazile maurska kavana, kineske pagode, grčki hram, eksedra, umjetna špilja, ledana i obelisk — sve u duhu romantizma i fascinacije dalekim kulturama.
Subotom i nedjeljom u perivoju je svirala glazba, izvodili su se igrokazi i sportske egzibicije, a kavana je nudila rashlađena pića, kavu i sorbet.
Po perivoju su bile razmještene biste, kipovi, antički ulomci, natpisi i drugi spomenici, pa je perivoj bio i svojevrsni gradski muzej na otvorenom.
Povodom dolaska cara Franje Josipa u Zadar na vrhu brežuljka izgrađena je kineska pagoda šesterokutnog oblika na tri etaže, a 1893. godine preuređen je ulaz u perivoj na inicijativu Društva za uljepšavanje grada.
Društvo se nije zaustavilo na tome: iduće godine posađeno je čak 600 borova po brežuljku, zbog čega su neke staze morale biti poništene. Voda je u perivoju postojala već od 1877. godine, dovedena iz obližnje cisterne Pet bunara.
Pogledi na prostor Perivoja kraljice Jelene Madijevke i njegov današnji ambijent.
Perivoj kraljice Jelene Madijevke bio je mnogo više od običnog javnog prostora. U vrijeme kada u gradu nije bilo muzeja ni suvremenih mjesta okupljanja, on je bio mjesto susreta prirode, kulture, društvenog života i gradske reprezentacije.
Spoj egzotičnih paviljona, mediteranskog bilja, glazbe, šetnji i pogleda na more učinio ga je jednim od najposebnijih perivoja svoga vremena. Danas ostaje vrijedan povijesni i krajobrazni spomenik koji svjedoči o ranom razvoju javnih zelenih prostora u Zadru.
Više od 70 godina Nasadi d.o.o. oblikuju i održavaju prostor grada Zadra te pružaju podršku u najosjetljivijim trenucima.
Tradicija, odgovornost i poštovanje temelj su našeg svakodnevnog rada.